Karić: Sarajevo je najiskrenije uz narod Gaze, to je naša obaveza

BiH Novo

U razgovoru za agenciju Anadolu govorila je o Gazi, uznemiravanju kroz koje je prošla zbog podrške narodu Gaze, ali i projektima u gradu Sarajevu, godišnjici Zimskih olimpijskih igara i suživotu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

“Grad Sarajevo je svim srcem i najiskrenije uz narod Gaze. To je nešto što ističem od samog početka. Grad Sarajevo kao grad stradalnik, kao grad koji je bio pod najdužom opsadom u modernoj historiji. Naša djeca su patila, naši civili su ubijani. To je naša civilizacijska obaveza. Smatram da ja, kao gradonačelnica grada koji je preživio opsadu, glavnog grada države koja je pretrpjela agresiju, ne mogu uraditi ništa drugo nego dati podršku Gazi i nedužnom narodu”, poručila je Karić.

Istakla je da to ni u jednom trenutku nije bilo upitno.

“Kada su ispred Vijećnice organizovani prvi protesti za nedužni narod Gaze, razgovarala sam sa svojom majkom. Ona me pitala da li se spremam za proteste. Nije ni sačekala moj odgovor, rekla je: ‘Znaš šta smo ovdje prošli. Ukoliko ne staneš na stranu nedužnih i ukoliko u tebi nema dovoljno empatije i suosjećanja, nemoj ni biti gradonačelnica’. To što je ona rekla je najispravnije i time se vodim. Sarajevo je uvijek bilo na pravoj strani historije, uvijek je bilo na strani istine. Koliko god mogu, uvijek ću na tome istrajavati i neću dozvoliti da me u tom smislu išta pokoleba”, naglasila je Karić.

Krajem novembra, gradonačelnica Sarajeva je objavila da je, zbog višemjesečnog uznemiravanja, Federalnoj upravi policije prijavila izraelskog poduzetnika Amira Grossa Kabirija, koji je predsjednik Abraham grupe i izvršni direktor kompanije “Aluminij” iz Mostara.

Tada je napisala da je meta ovog čovjeka postala onog trenutka kada nije dozvolila da se za potrebe obilježavanja Dana države Izrael prekrije ploča na Vijećnici, a da su napadi postali “brutalniji” u trenutku kad je javno osudila ubijanje palestinskih civila u izraelskim napadima na Gazu od 7. oktobra.

“Niko ne može očekivati da naši ljudi, sugrađani, koji su prošli najtežu opsadu, koji su proživjeli ono što sada proživljava Gaza, budu tihi. Nije me strah, nikada me nije bilo strah. Za mene, prijetnje pokazuju nemoć i slabost. Istina vrlo često vrijeđa i istina je teška, ali ona je takva. Kroz tu prizmu sam posmatrala prijetnje i sve što je dolazilo poslije. Čovjek se pokoleba ako nije siguran u svoje stavove i ako misli da nešto griješi. U ovom slučaju, ja sam bila sasvim sigurna da je najispravnije biti na strani istine. Fotografije te nedužne djece i žena u Gazi, posebno ako je proživio opsadu Sarajeva, vrati slike svega što smo prošli i tu nema dvojbe. Ponavljam, mislim da su prijetnje i grube riječi, odraz nemoći i nedostatka argumenata”, poručila je Karić.

Istakla je da je Sarajevo multikulturalan grad.

“Sarajevo je grad ljepote i budućnosti. To je grad gdje su naše različitosti naše najveće bogatstvo. Svakoga ko ne vjeruje u to pozivam da dođe u Sarajevo i da to osjeti. To se osjeti na svakom koraku. Vrlo često kada se govori o različitim projektima pomirenja, ja kažem da ovdje ne treba miriti ljude, ovdje ljudi prekrasno žive. Uživamo za Bajram, Božić, zajedno slavimo sve praznike. Ali, ovdje treba miriti politike jer politike zapravo kreiraju i prave probleme, ljudi ne sigurno. U ovome gradu nikada nije bilo mjesta za mržnju, naši ljudi su pokazali tokom najtežih godina opsade, da ne mrze. Kako smo tokom opsade sačuvali bogomolje. Da ne govorim o periodu Drugog svjetskog rata kada su komšije spašavale narod koji je tada bio problem”, naglasila je Karić.

Podsjetila je na Zejnebu Hardagu, koja je svojim velom pokrila Davidovu zvijezdu koju je nosila Jevrejka Rifka Kavilio.

“Ja dolazim iz jedne mješovite i multikulturalne kuće. Naš prvi komšija, kada je počela opsada Sarajeva, došao je u našu kuću i rekao mojoj porodici: ‘Dok sam god ja ovdje, ništa se ne brinite’. Niko nije pitao ni za vjeru ni za bilo šta drugo. Bilo je važno biti čovjek i dobar komšija. To su vrijednosti koje i danas žive u Sarajevu. Jako me boli kada vidim da se Sarajevo pokušava predstaviti za nešto što nije i kada nacionalnosti napadaju naš grad”, istakla je gradonačelnica Sarajeva.

Urađeni i planirani projekti

Gradonačelnica Sarajeva sumirala je i ono što je urađeno u 2023. godini, ali i najavila projekte koje imaju u planu realizovati tokom ove godine.

“Protekla godina je globalno bila teška za cijeli svijet. Grad Sarajevo je pored infrastrukturnih projekata i pored različitih projekata koji su posvećeni mladosti, osobama koje se nalaze u potrebi, osobama treće životne dobi, nekako razmišljao i o cijeloj situaciji na globalnom nivou i koja utječe i na naše ljude u Sarajevu”, kazala je Karić.

Kada se govori o uspjesima Grada Sarajeva i radu Gradske uprave, mišljenja je da prvo treba ukazati na projekte koji su u fokus stavili ljude.

“Uvijek ističem kako je Sarajevo grad bogate historije i prekrasne arhitekture. Ovo je olimpijski grad, grad kulture i sporta, ali prije svega, grad dobrih ljudi gdje su dobrodošli svi oni otvorenog srca i dobronamjerni. Meni najdraži projekat Grada Sarajeva je pomoć mladim ljudima. Dodijelili smo blizu 400 stipendija za mlade ljude, za djecu srednjih stručnih škola. Želimo da mladost ostaje u Bosni i Hercegovini, želimo da mladost ostaje u našem Sarajevu”, poručila je Karić.

Podržali su veliki broj start-upova, podržali su i aplicirali za Evropsku prijestolnicu mladih u 2023.

“Jer smo svjesni da ćemo biti uspješno društvo i da će naš grad ići naprijed onoliko koliko se posvetimo mladim mladima. U 2023. smo donijeli odluku, a koja će se primjenjivati od 2024., a to je da nagrađujemo izvrsnost. Grad Sarajevo je u budžetu namijenio stavku koja će biti isključivo za nagrađivanje izvrsnih studenata u različitim oblastima. Izvrsni studenti i sportisti moraju naći svoje mjesto u gradskim administracijama i budžetima. Potrudili smo se da ne gledamo odakle dolazi uspješni sportista. Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i želimo da srce Sarajeva kuca u svakom gradu u Bosni i Hercegovini”, izjavila je gradonačelnica Sarajeva.

Centar bh. prijestolnice zablistao je u protekloj godini novim sjajem. Nove fasade na vrijednim arhitektonskim zdanjima, Sarajevo je učinilo još ljepšim, urednijim i privlačnijim. Nastavljajući projekat započet prošle godine, u ovoj 2023. restaurirali su fasade na devet objekata u Titovoj, Kaptolu, Pruščakovoj i Safvet-bega Bašagića. Trenutno se izvode radovi na fasadi Belediji i zgrade u ulici Brodac.

Sa ovim projektima nastavljaju i naredne godine. Sa odabirom izvođača radova, kreću sa revitalizacijom Gospođicine kuće. Ove godine planirani su i radovi i na fasadi nekadašnjeg JAT-ovog nebodera, Srednje škole poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti na Drveniji, i u ulicama Kaptol, Mula Mustafe Bašeskije, Kulina bana, Radićevoj i Jadranskoj.

Istovremeno rade i na izradi projekta za restauraciju fasada na Marijinom Dvoru, Zelenih beretki i u Titovoj.

“To su sve zaštićeni objekti, to je naše kulturno-historijsko naslijeđe. Mnogi od njih su i nacionalni spomenici”, kazala je Karić.

Nacionalni spomenici svjedoci su jednog vremena, jedne kulture, doba, arhitekture i naroda za koje je tlo Bosne i Hercegovine, u jednom periodu historije, bilo dom i utočište. Međutim, mnogi su danas na rubu devastacije. Jedan od njih je i kasarna Jajce u Sarajevu.

Kasarna Jajce i bob staza na Trebeviću

“To je projekat koji je svim Sarajkama i Sarajlijama posebno značajan jer se nalazi na lijepom, vidljivom mjestu i sigurno je ta lokacija vrlo perspektivna. Ovdje se radi o imovinsko-pravnim pitanjima. Radi se o vojnoj imovini. Nažalost, još nismo uspjeli riješiti imovinsko-pravne odnose. Intenzivno radimo na tome i nadamo se da će regulativa koja je potrebna uskoro biti i nama malo više naklonjena pa da možemo rekonstruisati i ovaj važan objekat”, istakla je Karić.

Bob staza na Trebeviću, kao jedna od 17 u svijetu, je prioritet za obnovu jer predstavlja neprocjenjivu vrijednost za budući društveno-ekonomski i održivi razvoj kantona. Njenom obnovom će Sarajevo postati još privlačnija zimsko-sportska i turističko-rekreativna destinacija.

“Nailazimo i na različite prepreke. Bob staza, koja je posebno važna zbog obilježavanja 40 godina od Zimskih olimpijskih igara, nalazi se još uvijek u ruševnom stanju. Također, imovinsko-pravna pitanja koja moramo riješiti su i u ovom slučaju na neki način barijera. Bob staza nije uplanjena”, pojasnila je gradonačelnica Sarajeva.

Ukazala je i na povećan broj korisnika javnih kuhinja uslijed teške ekonomske situacije ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom svijetu. Grad Sarajevo je u prošloj, ali i za ovu godinu izdvojio značajna sredstva za finansiranje javnih kuhinja.

“Bili smo svjedoci crne statistike tokom 2023. godine, a to je veliki porast nasilja, posebno nasilja nad ženama. Zabilježen je veći broj slučajeva femicida. Grad Sarajevo je pokrenuo proteste kako bi podigli svijest i podstakli sve institucije i nivoe vlasti koji mogu napraviti promjenu, da reaguju, da se izmijene zakonski propisi. Obišla sam sve sigurne kuće i Grad Sarajevo je izdvojio za sve sigurne kuće u Bosni i Hercegovini značajnija finansijska sredstva. To ćemo nastaviti raditi i u ovoj godini i svake naredne”, kazala je Karić.

Godišnjica Zimskih olimpijskih igara

U februaru se obilježava 40. godišnjica Zimskih olimpijskih igara održanih 1984. u Sarajevu. Na obilježavanju će biti i Jure Franko, ali i britanski par u klizanju Jayne Torvill i Christopher Dean, te mnogi drugi dobitnici olimpijskih medalja, visoki zvaničnici Međunarodnog olimpijskog komiteta, Evropskog olimpijskog komiteta, predstavnici pobratimskih gradova, kao i predstavnici svih nivoa vlasti u BiH, mnogi turisti i sugrađani.

Jedan od primarnih ciljeva obilježavanja 40. godišnjice ZOI’84 je kratkotrajno, ali intenzivno stavljanje Sarajeva u centar medijske pažnje javnosti zainteresovane za olimpijski pokret, zimske i druge sportove, te kulturne i umjetničke događaje, a s namjerom da Sarajevo, uskoro, ponovo bude domaćin velike olimpijske sportske manifestacije.

“Proslavu 40. godišnjice Zimskih olimpijskih igara ne obilježavamo samo kao sjećanje na neka lijepa, stara vremena. Sarajevo je dobar domaćin i imamo kapacitete da organizujemo svjetske smotre i takmičenja. Ova 40. godišnjica zapravo treba biti u znaku pripreme i organizacije Olimpijade mladih. I to je isto ozbiljna organizacija i podjednako važan događaj. U saradnji sa Olimpijskim komitetom, mi ovu 40. godišnjicu koristimo kao uvertiru za aplikaciju i organizaciju Sarajeva kao domaćina Olimpijade za mlade”, istakla je Karić.

Smatra da je organizacija jednog takvog događaja izvodljiva na olimpijskim planinama. Mišljenja je da udruživanjem i zajedničkim radom se mogu rekonstruisati borilišta.

“Ukoliko uspijemo u ovoj kandidaturi možemo očekivati i značajna finansijska sredstva koja bi olakšala rekonstrukciju borilišta”, pojasnila je Karić.

Zimske olimpijske igre održane su od 8. do 19. februara 1984. u Sarajevu. Na Igrama su u šest sportova nastupila 1.272 takmičara iz 49 zemalja. Sarajevo je te godine bilo u centru svjetske javnosti.

Tri decenije prijateljstva sa Ankarom

Prošle godine Grad Sarajevo obilježio je 50 godina bratskih veza sa Friedrichshafenom i deset godina sa Pulom. Ove godine slave tri decenije prijateljstva sa Ankarom i Venecijom.

“Ponosni smo i sretni zbog naših prijateljskih odnosa sa turskim gradovima. Istaći ću da smo se prošle godine bratimili sa dva grada, pored ove proslave koju imamo ove godine sa Ankarom. Našoj porodici pobratimskih gradova pridružili su se Sanliurfa i Izmir. Sanliurfa je jedno od najljepših mjesta koje sam posjetila. Čitava 2024. će proći u znaku obilježavanja bratimljenja sa Ankarom. Mi nismo samo prijatelji sa Turskom, mi smo braća, i mi to tako i osjećamo kad god posjetimo tu zemlju, nebitno u kojem gradu. Osjećamo se kao kod svoje kuće”, kazala je Karić.

Poruka mladima

Karić je najmlađa gradonačelnica u historiji Sarajeva.

“Savjet mladima je da samo uče. Moji roditelji, baka i deda, uvijek su mi govorili da samo učim. To stoji i u svim svetim knjigama. Važno je da mladi ljudi budu usmjereni na knjigu i da u svakom trenutku stiču nova znanja. Znanje je nešto što se kad-tad počne cijeniti. Trud i rad na kraju moraju biti nagrađeni. Dolazim iz radničke porodice i želim poručiti svim mladim ljudima da ne moraju biti iz imućne porodice ili porodice koja ima neku pozadinu, moraju biti vrijedni i truditi se i taj trud će kad-tad biti prepoznat”, dodala je Karić.

TRT Balkan / agencije

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)